Štovani roditelji,
trebaju li vam bilo koji dokumenti o radu naše i vaše škole, možete ih pronaći unutar našeg novog weba, najviše u stavkama izbornika Dokumenti.
Možda vas zanima Statut OŠ Primošten, Zakon o odgoju i obrazovanju, Pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika, Kurikulum za tekuću školsku godinu ili neki drugi dokument. Pronađite ga. Neki dokumenti nalaze se u vašem kutku koji upravo pregledavate. Posebno preporučujemo da pročitate savjete pri dnu ove web stranice: kako motivirati dijete za učenje te kako pomoći djetetu s poteškoćama u učenju.
PRIJEVOZ UČENIKA
UDŽBENICI
VLADANJE UČENIKA
SAT INFORMACIJA ZA RODITELJE
RAZREDNA NASTAVA
1. RAZRED
Anastazija Šušić
utorak, 2. sat (9:05 – 9:50)
2. RAZRED
Silvija Jadrijević
ponedj., 2. sat (9:05 – 9:50)
3. RAZRED
Marina Vidović
srijeda, 5. sat (11:45 – 12:30)
4. RAZRED
Jadranka Bašić
srijeda, 2. sat (9:05 – 9:50)
PREDMETNA NASTAVA
5. RAZRED
Krešimir Crljen
utorak, 5. sat (11:45 – 12:30)
6.a RAZRED
Amalija Pancirov
utorak, 2. sat (9:05 – 9:50)
6.b RAZRED
Tina Rožić
utorak, 3. sat (9:55 – 10:40)
7. RAZRED
Ana Matošin
četvrtak, 4. sat (10:55 – 11:40)
8. RAZRED
Petra Lordan
četvrtak, 3. sat (9:55 – 10:40)
PREDMETNI UČITELJI
Gordana Pulić
ponedj., 2. sat (9:05 – 9:50)
Ivo Žepina
utorak, 4. sat (10:55 – 11:40)
Livia Markovina
srijeda, 5. sat (11:45 – 12:30)
Danica Ercegović
srijeda, 4. sat (10:55 – 11:40)
Maja Đurica
utorak, 6. sat (12:35 – 13:20)
Katarina Gabrilović
ponedj., 3. sat (9:55 – 10:40)
Nenad Marinov
srijeda, 3. sat (9:55 – 10:40)
Petra Lordan
četvrtak, 3. sat (9:55 – 10:40)
Marin Marinov
utorak, 3. sat (9:55 – 10:40)
Krešimir Crljen
utorak, 5. sat (11:45 – 12:30)
Boško Šetka
utorak, 5. sat (11:45 – 12:30)
Ana Matošin
četvrtak, 4. sat (10:55 – 11:40)
Tina Rožić
utorak, 3. sat (9:55 – 10:40)
Anita Mikulandra
ponedj., 4. sat (10:55 – 11:40)
IZBORNI PREDMETI
Uz redovne predmete u pojedinim razredima učenik može odabrati i pohađati ponuđene izborne predmete: Vjeronauk, Talijanski jezik, Njemački jezik te Informatiku.
Vjeronauk je izborni predmet od 1. do 8. razreda, Talijanski i Njemački jezik od 4. do 8. razreda, a Informatika je izborni predmet od 1. do 4. razreda te u 7. i 8. razredu (u 5. i 6. je redovni predmet).
Prema članku 27. stavku 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 94/13, 152/14,68/18), učenik može prestati pohađati izborni predmet nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti Učiteljskom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu.
ISPIS POTVRDe O ŠKOLOVANJU DJETETA
U e-Dnevniku za učenike i roditelje napravljena je nadogradnja kojom je omogućen ispis potvrde da učenik u tekućoj školskoj godini ima status redovitog učenika. Potvrde se mogu koristiti u svrhu ostvarivanja prava na prijevoz, dječji doplatak, stipendiranje i sl. Potvrda se generira u PDF formatu, sadrži elektronički pečat i nakon što se preuzme, može se slati e-poštom ili ispisati.
Detaljne upute o ispisu potvrda (str. 20), kao i ostale upute za korištenje e-Dnevnika možete pronaći u e-Dnevnik upute za učenike i roditelje.
MOTIVIRAJTE DIJETE DA UČI
Naučite dijete da voli knjigu. Čitajte naglas jedno drugom naizmjenično, ili čitajte svi u isto vrijeme, svako svoju knjigu. Ukoliko vi na svom primjeru pokažete koliko je čitanje važno, i dijete će prihvatiti takvu naviku. Ispunite svoj dom knjigama ili bilo kakvim printanim materijalima: čak i plakatima, romanima, novinama.
Potaknite dijete da izrazi svoje mišljenje, govori o svojim osjećajima. Dozvolite mu da odabere što će večerati ili koju će školsku sekciju pohađati. Pitajte ga za mišljenje kada se radi o obiteljskim odlukama, tako ćete pokazati da cijenite njegov/njen način razmišljanja.
Pokažite zanimanje za interese vašeg djeteta i potičite ga da istražuje o temi koja ga zanima. Ako vaše dijete voli životinje, nabavite enciklopedije o životinjama, idite često i zoološki vrt, ili čak nabavite kućnog ljubimca.
Pružite djetetu mogućnost da proba različite stilove učenja, od slušanja do vizualnog učenja. Omogućite dostupnim sav pribor koji je djetetu potreban. Čak i obične blok kockice razvit će kod djeteta kreativno izražavanje i sposobnost rješavanja problema.
Istaknite svoje oduševljenje novim stvarima o kojima vi svakodnevno učite. Pokažite na primjeru da je učenje nešto što traje cijeli život i nešto što nas sve ispunjava. Bilo da sadite novo cvijeće na balkonu i istražujete podatke o različitim sadnicama, ili ste upisali kurs stranog jezika, vaša angažiranost će biti nevjerojatan poticaj i za vaše dijete. Kada god naučite ili spoznate nešto novo, ispričajte to djetetu.
Uvijek se interesirajte o onome što dijete uči u školi i o tome razgovarajte. Pomozite djetetu da školske lekcije pretoči u smislene riječi. To će mu pomoći da zaista zapamti ono što je naučilo.
Pomozite djetetu da organizira školske obaveze, kako bi imalo osjećaj kontrole nad onim što radi. Budite u toku kako biste pomogli djetetu onda kada se osjeća preopterećenim.
Proslavite postignuća, bez obzira koliko su mala. Nagradite završenu lektiru igranjem video igara. To će potaknuti dijete da bude još efikasnije kod sljedeće lektire.
Fokusirajte se na prednosti i razvijanja talenata kod djeteta. Možda ima lošu ocjenu iz matematike, ali mu/joj strani jezici idu odlično. Pored nove zbirke zadataka i instrukcija iz matematike, počastite dijete novom knjigom na engleskom jeziku.
Pokažite djetetu koliko može naučiti iz svakodnevnog života. Potaknite ga da istražuje svijet oko sebe, postavlja pitanja i upoznaje nove prijatelje.
POTEŠKOĆE U UČENJU
Kao i kod svakog drugog problema, doista je važno na vrijeme otkriti ima li dijete teškoće u učenju i svladavanju gradiva, kako bi mu se pomoglo i dala mu se potrebna podrška. Važno je pomoći djetetu da uspije u školi, a posljedično i u životu. Prema nekim procjenama svaka sedma osoba ima neku vrstu poteškoće u učenju. Kod djece se one mogu detektirati još u predškolskoj dobi, no isto tako mogu ostati nezamijećene sve do srednje škole. Ukoliko se ne identificiraju što ranije i na vrijeme, teškoće u učenju djeluju nepovoljno na samopouzdanje djeteta i utječu na formiranje negativnog stava prema školi, važnosti učenja i znanju općenito.
Neki zajednički pokazatelji koji mogu ukazati na poteškoće u učenju su: problemi s čitanjem, govorom, razumijevanjem i pisanjem, hiperaktivnost, nemogućnost koncentriranja i problemi s koordinacijom. Djeca s problemima u učenju često su impulzivna, frustrirana, imaju problema s međuljudskim odnosima i loši su u testovima i ispitima.
IDENTIFIKACIJA PROBLEMA
Djeca s problemima u učenju često su iznadprosječno inteligentna. Ona jednostavno procesuiraju informacije na drugačiji način. Uz intervenciju, većina djece svladava probleme i počinje postizati akademske uspjehe, pozitivne pomake u društvenim odnosima i imaju bolje mišljenje o sebi.
Niže su navedena neka općenita obilježja i znakovi koje često povezujemo s poteškoćama u učenju, a u različitim stadijima razvoja djece. Ukoliko dijete pokazuje više ovakvih znakova, potrebno je potražiti pomoć stručnjaka.
Predškolci:
Imaju poteškoća u svladavanju govora – dijete počinje relativno kasno govoriti, ima problema s izgovorom riječi i često ne može pronaći pravu riječ.
Imaju problema sa najjednostavnijim rimama (pjesmicama), brojenjem, prepoznavanjem slova i danima tjedna.
Nemirna su – dijete je vrlo aktivno, nemirno i ne može se fokusirati na određenu aktivnost poput crtanja, igranja i sl.
Problemi u interakciji s vršnjacima, zbog čega dijete postaje ljuto, uzbuđeno ili povučeno u društvu druge djece
Školarci:
Imaju poteškoće u povezivanju slova (znakova) i njihova izgovora (zvukova). Dijete stalno ponavlja iste greške kod čitanja, slovkanja i izgovora.
Često brkaju slova, brojke i cijele riječi.
Zbunjuje ih koncept vremena.
Teško svladavaju nove vještine.
Prikrivaju manjak razumijevanja gradiva učenjem napamet.
Nisu vješti u planiranju i organizaciji.
Nekoordinirani su i nespretni u prostoru koji ih okružuje
NAJPOZNATIJE POTEŠKOĆE U UČENJU
Disleksija – vezana je uz čitanje i pisanje. Nije bolest i ne liječi se u doslovnom smislu te riječi. Pojavljuje se diljem svijeta bez obzira na kulturu i jezik zahvaćajući oko 10% populacije; pa i kod nadarene, kreativne i uspješne djece, tako da ona imaju specifične probleme pri čitanju, sricanju, pisanju, izgovaranju ili slušanju. Disleksija nije rezultat smanjene inteligencije, a nije ni problem ponašanja i motivacije.
Diskalkulija – je djelomičan poremećaj u procesu usvajanja matematike, koji se može pojavljivati u svim ili samo određenim matematičkim područjima. Dijete pri tome napreduje u usvajanju matematike, ali mnogo sporije od svojih vršnjaka i neadekvatno svojoj mentalnoj dobi.
Disgrafija – nesposobnost djeteta da svlada vještinu pisanja (prema pravopisnim načelima određenoga jezika), koja se očituje u mnogobrojnim, trajnim i tipičnim pogreškama. Teškoće, tj. pogreške, nisu povezane s neznanjem pravopisa, i trajno su zastupljene bez obzira na dovoljan stupanj intelektualnog i govornog razvoja, normalno stanje osjetila sluha i vida te redovito školovanje.
Poteškoće u slušnom i vidnom procesuiranju – vezane su uz osjetilne poteškoće, odnsno situacije kada dijete ne može razumijeti govor, bez obzira što savršeno vidi i čuje.
Poremećaj hiperaktivnosti i smanjene pažnje – Neka ispitivanja pokazuju da gotovo 2/3 djece s teškoćama pri čitanju, pisanju i računanju jesu djeca s deficitom pažnje. Uz problematiku disleksije često je povezan poremećaj koji se naziva “deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj” ili kraticom “ADHD/ADD” (od engleskog naziva Attention Deficit Hyperactivity Disorder/ Attention Deficit Disorder).
Članak je preuzet s internetskog portala Klinfo.hr
Ako ste roditelj djeteta koje ima disleksiju ili disgrafiju nastojte se pridržavati sljedećih savjeta:
Nemojte dijete proglasiti lijenim ako izbjegava čitanje i pisanje.
Nemojte zahtijevati da čita “naglas”.
Nemojte ga uspoređivati s drugom djecom u razredu.
Nemojte stalno prigovarati da mu je rukopis neuredan.
Ohrabrite ga da smije raditi i polako ako mu je to lakše.
Otvoreno razgovarajte o stvarima koje mu ne idu za rukom.
Pohvalite ga za sve što učini dobro.
Surađujte s djetetovim učiteljima i objasnite im s kojim i kakvim se teškoćama dijete susreće.
Nemojte razvijati osjećaj krivnje ni kod sebe niti kod samog djeteta, jer se tako uništava djetetovo samopouzdanje i smanjuje se mogućnost napretka.
Potičite ga u drugim aktivnostima u kojima je kreativan i maštovit.
Javite se logopedu radi točnog dijagnosticiranja i potrebnog uključivanja djeteta u tretman s vježbama čitanja i pisanja, gdje će se dati naglasak na vezu slovo-glas.
Recite djetetu da su i mnoge poznate osobe (npr. Tom Cruise, Hans Christian Andersen, Leonardo da Vici, Albert Einstein, Steve McQueen i dr.) imale disleksiju.
Savjeti preuzeti s weba OŠ Ostrog, autorice mr.sc. Nataše Šunić Tadić, profesorica