Učenici 7. i 8. razreda na terenskoj nastavi u Sinju 24. travnja 2025.
»Nije Dalmatinsko zagorje bijedno i siromašno. (…) Ima neplodnih krajeva i ‘mrkodolskih’ sela gdje je zagorcu život težak i jadan, ali ima drniško, pa sinjsko, pa kninsko i vrličko polje. Debela zemlja i vode koje ključaju i teku. Konji. Stoka. Perad. A gdje je toga, tu je i obilje; pa čistoća, zdravlje, obijest; pa i junaštvo.«
Vidjesmo…
Park s bistama
U parku uz Šetalište Alojzija Stepinca u Sinju, u kojem je šest bista zaslužnika kojima su se postavljanjem trajnog spomena Sinjani odužili, postavljena je i bista Dinka Šimunovića, hrvatskog književnika i učitelja.
Dinko Šimunović (Knin, 1873. – Zagreb, 1933.) nije rođen u Sinju, niti je u njemu radio, ali je nekoliko godina živio i dio radnog vijeka proveo u selima Cetinske krajine. Sinjani ga smatraju ‘svojim čovjekom’ zbog njegovih djela, posebno pripovijetke Alkar, koja su inspirirana životom ljudi ovoga kraja, od kojih se mnoga smatraju vrhuncem hrvatske književnosti.
Pisao je o nepravednom položaju djevojčica i žena, junaštvu u Dalmatinskoj zagori, jedan je od najboljih hrvatskih pripovjedača razdoblja moderne folklornog usmjerenja, pa i općenito. Snažno se oslanjao na narodnu epiku i folklornu građu, ljubeći narod i narodno, drevnost i junaštvo, nasuprot neautentičnome i stranome. Osobito je poznat po likovima baladičnih i nesretnih djevojaka.
Muzej Cetinske krajine
Moderan je interaktivni ambijentalni muzej koji pruža potpuni doživljaj prošlosti, baštine i tradicije Cetinske krajine. Mjesto je to na kojem smo vidjeli brojne arheološke, povijesne, etnološke i prirodne izloške, razna kulturna dobra zaštićena od UNESCO-a i Republike Hrvatske. Smješten je na tvrđavi Kamičak odakle se pruža prekrasan panoramski pogled na grad.
Muzej Sinjske alke
Alkarski dvori s Muzejom Sinjske alke, smješteni su u jednom od rijetko čuvanih mletačkih kvartira (vojarna za smještaj konjice) sačuvanih u Dalmaciji.
Muzejski postav uključuje mnoštvo odora, opremu i oružje sinjskih alkara te alkarske statute i pravilnike koje donosi u suvremenoj digitalnoj formi. Posebnu atrakciju postava predstavlja prikaz alkarske povorke načinjen u prirodnoj veličini, a prikazana je i rekonstrukcija bitke pod Sinjem iz 1715. godine.
crkvu Čudotvorne Gospe Sinjske
Bazilika Uznesenja Blažene Djevice Marije, poznata i kao crkva Čudotvorne Gospe Sinjske, katolička je župna i samostanska crkva s naslovom manje bazilike u marijanskom svetištu u Sinju. Građena je od 1699. do 1712. godine i do danas je zadržala svoj izvorni izgled. U crkvi se nalazi slika Gospe Sinjske, naslikana u 15. ili 16. stoljeću, koju je puk donio pred turskom najezdom iz Rame, a Sinjani okrunili u znak zahvalnosti za pobjedu nad Osmanlijama 1715. godine i ukrasili zavjetnim darovima od zlata. Franjevačka crkva i samostan Gospe Sinjske zaštićeno su kulturno dobro.
obiteljsko izletište „Mustang“ u Glavicama
Daleko od gradske gužve, u oazi mira i tišine, potražili smo okrepu i razonodu. Dečki su igrali nogomet (kiša im nije smetala), neki su hranili konje. Nakon što je stala kiša, igrali smo balote i jahali.
izvor Cetine
Uz sam rub Parka prirode Dinara, tek nekoliko minuta vožnje od nekadašnjeg naselja Verhrika, današnje Vrlike, nalazi se jedno od najbolje očuvanih starohrvatskih sakralnih zdanja predromaničkog stila – crkva sv. Spasa na Cetini. Ta starohrvatska crkva je izgrađena u zadnjoj četvrtini 9. st.
Cetina je najdulja dalmatinska rijeka. Izvor Cetine – Veliko vrilo (Glavaš), najveći izvor Cetine, istražen do 115 m dubine, jedno je od najinteresantnijih mjesta. Cetina je bila nadahnuće mnogim književnicima. Nadahnula je i velikoga hrvatskog pjesnika Josipa Pupačića koji je posvetio pjesmu voljenoj rijeci.
CETINA
(Zapisano na kamenu)
Nije to nikakvo čudo,
ali, pogledajte je:
potopljeno selo
i ljepše klisure
od bilo kojeg grada.
Brza je
i mirna je.
Pogledajte je,
kad se suton okupa:
tri ovce na otoku
i jedno magare.
I sve je potopljeno.
Samo jedan jablan
gleda svoj stas
u vodi…
Nije to zato
što Cetinu volim;
ali, ovakvog grada
još nisam vidio.
Bože moj, – Cetina!
Duga se nadvila nad izvorom Cetine. Ona je zaokružila današnji dan i ispunila naše želje.
Pripremila: Gordana Pulić, prof.